Krapinsko – zagorskom županijom „od predjela do deserta“

25. siječnja 2022. Nikola Vido

Županija od 7 gradova sa do 10.000 stanovnika koja broji 4 zaštićena autohtona proizvoda, preko 10 sorti vina, nebrojene kapacitete, ali i barijere u razvoju poljoprivrednog sektora, nedostatan je opis Krapinsko – zagorske županije. U novom članku otkrijte i zašto.

U Krapinsko-zagorskoj županiji smjestilo se 7 gradova od kojih niti jedan ne broji više od 10.000 stanovnika, dok je ostalo ruralni prostor u kojem se stanovništvo uglavnom kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva bavi proizvodnjom primarnih poljoprivrednih proizvoda, njihovom preradom i s njima povezanim dopunskim djelatnostima.

Unatoč nizu ograničavajućih faktora na koje poljoprivrednici u ovoj županiji nailaze (brdovit teren, neujednačen režim podzemnih i nadzemnih voda, mali posjedi s rascjepkanim parcelama, starenje poljoprivrednog stanovništva…), poljoprivredna proizvodnja okosnica je za zadržavanje i ostanak ruralnog stanovništva na ovom području.

Dok je u 2020. broj poljoprivrednih gospodarstava u Krapinsko-zagorskoj županiji iznosio 8.973, podaci za 2021. godinu još uvijek se čekaju.

Velik dio OPG-ova poljoprivredne proizvode koristi za vlastite potrebe, a višak proizvoda i/ili njihovih prerađevina prodaju na tržnicama, sajmovima, kućnom pragu te putem internetske prodaje koja je svoj vrhunac dosegla upravo tijekom pandemije.

Starenje poljoprivrednog stanovništva jedan je od glavnih problema s kojima se ova županija susreće jer se radni staž nositelja OPG-ova bliži kraju, a plodove svoga rada trebaju prenijeti na mlade snage koje je teško privući u poljoprivredni sektor. Naime, velik broj nositelja OPG- a stariji je od 51 godinu, a većina je starija i od 65 godina, što je izuzetno zabrinjavajući podatak.

Omogućiti mladima ulaganja u proširivanje poljoprivredne proizvodnje, od okrupnjavanja poljoprivrednog posjeda do modernizacije primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade te dopunskih djelatnosti na OPG-ima kroz sustav potpora i povoljnije kreditiranje i sl., recept je za njihovo privlačenje u poljoprivredni sektor, ističe pročelnica, mr. Sanja Mihovilić. Nadalje, poticati inovativnosti i dostupnost obrazovnih programa te usmjeriti pažnju na poboljšanje infrastrukture u ruralnim područja u kojima mlade obitelji ostaju, dodatan je „as u rukavu“.

Prva adresa na koju se mladi mogu obratiti je Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije koji svojim savjetodavnim uslugama potiče i usmjerava proizvođače zainteresirane za apliciranje na nacionalne programe poput onoga za pomoć sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine. Za one koji već imaju razrađenu ideju i koncept projekta, Centar nudi mogućnost izrade projektne dokumentacije, pomoć za dobivanje sredstava te usluge provedbe projekata.

Zbog posebnosti svojeg zemljopisnog položaja, bogate kulture te tradicije i običaja, Krapinsko-zagorska županija posjeduje veliki broj autohtonih prehrambenih proizvoda koji su zbog svoje kvalitete i posebnosti prepoznatljivi u Hrvatskoj te Europi i neizostavan su dio zagorske gastronomske ponude.

Zaustavite li se dakle u nekom restoranu ili lokalu na zagorskim bregima, naići ćete na neizostavne specijalitete poput zagorskih štrukli i purice s mlincima.

Osim što su prva asocijacija na Zagorje, „Zagorski puran“, „Zagorski mlinci“ i „Zagorski štrukli/Zagorski štruklji“ proizvodi su sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, dok je „Zagorski bagremov med“ nositelj prijelazne nacionalne oznake izvornosti (ZOI).

Zagorski bagremov med

Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju tradicionalnih zagorskih proizvoda „Tradicija Zagorja“ nositelj je zaštite Zagorskih štrukli/Zagorskih štruklji i „Zagorskih mlinaca“. PZ Puran zagorskih brega nositelj je certifikacije „Zagorski puran“, a Savez pčelarskih udruga „Zagorskog bagremovog meda“. Navedenim nositeljima certifikacije, Poduzetnički centar, Zagorska razvojna agencija te druge udruge i institucije, aktivno pomažu u zaštiti zagorskih specijaliteta kako se njihov identitet ne bi izgubio te kako bi se spriječila njihova zlouporaba ili neovlaštena uporaba.

Njima uz bok možemo svrstati i poznate zagorske mliječne proizvode, stoga prilikom posjete „lepog Zagorja zelenog“ preporučamo:

  • Predjelo – mix zagorskih sireva
  • Glavno jelo – purica s mlincima
  • Desert – Zagorski štrukli s medom

Kako biste zaokružili ovo bogato gastronomsko iskustvo, počastite nepca jednim od visoko kvalitetnih i nagrađivanih vina po kojima je ova regija nadaleko poznata.

Krapinsko-zagorska županija

Naime, prema podjeli vinogradarskih područja, Krapinsko-zagorska županija pripada podregiji Zagorje-Međimurje, a područje Županije smatra se izrazito vinorodnim s višestoljetnom tradicijom uzgoja vinove loze. U vinogradima su najzastupljenije sorte: graševina, rajnski rizling, chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi i traminac. Od visoko kvalitetnih crnih vina proizvode se pinot crni i cabernet sauvignon te kvalitetna crna vina frankovka, portugizac i zweigelt. Vinare čija vina krasi VeeMee QR kod pronađite ovdje.

Prepoznavši važnost očuvanja autohtonih sorti vinove loze, Županija je na svom području, u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, u jesen 2006. godine pristupila provedbi i financiranju znanstveno – stručnog projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorti vinove loze (Vitis vinifera L.) Hrvatskog zagorja”. Projekt se provodi u 3 faze.

Trenutno je u provedbi 3. faza projekta koja traje do proljeća 2022. godine, a cilj joj je dobiti cjelovit uvid u gospodarsko-tehnološke karakteristike pronađenih i spašenih sorti s posebnom pažnjom na one najinteresantnije gospodarstvu. Autohtone sorte dobivene u 1. i 2. fazi projekta posađene su u matičnom nasadu Trgocentra d.o.o. u Komoru Začretskom, ali u i drugim vinogradima na različitim mikro lokacijama u Županiji.

Vina, mliječne proizvode, cvijeće, voće, povrće, mlince, štrukle…, ali i sjajne domaćine zbog kojih ovaj kraj uistinu vrijedi posjetiti te koji će vas zasigurno primiti i upoznati sa svojom proizvodnjom pronađite na našoj web stranici.

A sad.. pozdravljamo vas u nadi da će mladi prepoznati kapacitete koje im rodna gruda pruža te ljepotu ostanka i rada na istoj!

Do sljedećeg čitanja,

Vaš VeeMee savjetnik

Projekt je sufinancirala Europska unija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.: Financira Europska unija – NextGenerationEU.
Krajnji primatelj financijskog instrumenta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" https://hamagbicro.hr/
Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Krajnji korisnik financijskog instrumenta sufinanciranog iz ESIF mikro zajmovi za obrtna sredstva u sklopu Operativnog programa konkurentnosti i kohezije